Povijest muzeja

Inicijativom dr. Nike Dubokovića općina Hvar osniva 1950. godine Historijski arhiv,
ustanovu čija je prvotna djelatnost bila sakupljanje i čuvanje arhivske građe. No djelatnosti i interesi dr. Dubokovića nisu stali samo na radu u Arhivu. Gledajući na baštinu kao na cjelinu prirodnih i kulturnih dobara, te smatrajući otok muzejem na otvorenom, dr. Duboković počinje usmjeravati ustanovu i na zaštitu spomenika, prikupljanje znanstvene literature i formiranje knjižnice, osnivanje muzejskih zbirki, te prikupljanje i stvaranje dokumentacije o kulturnim dobrima. U to vrijeme se pokreću i časopisi Prilozi povijesti otoka Hvara, kojima se otočna povijest približavala široj publici, i Periodični izvještaji koji su redovito obavještavali javnost o svim djelatnostima ustanove. Zbog administrativnih razloga, Historijski arhiv 1965. g. postaje Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara.
Osnovne djelatnosti su bile arhivska, muzejska, bibliotečna i konzervatorska djelatnost.
Muzejske zbirke su se osnivale na otoku gdje god je to bilo potrebno i moguće, a kulturna dobra su se izmještala samo ako bi oštećenje građe bilo neizbježno. Zbog kontinuirane brige za područne muzejske zbirke i njihovo čuvanje po cijelom otoku, Centar je razvio mrežu povjerenika, odnosno sekcije. Sekcije su bile otvorene za sve građane i mještane otoka, te je bilo koji pripadnik lokalnog stanovništva iz bilo kojeg mjesta moga postati povjerenik. Iako muzejska-galerijska djelatnost formalno nije bila temeljna djelatnost Centra, već je on prvotno bio registriran kao ustanova koja se bavi zaštitom kulturnih i prirodnih dobara i spomenika, prema Registru muzeja, galerija i samostalnih muzejsko-galerijskih zbirki u SR Hrvatskoj, Centar je registriran i kao specijalan muzej s osam registriranih područnih, muzejskih zbirki.

1950.

Općina Hvar osniva 1950. godine Historijski arhiv

1965.

Historijski arhiv 1965. g. postaje Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara

1998.

Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara postaje Muzej hvarske baštine

U elaboratu o muzejskoj djelatnosti objavljenom u Periodičnom izvještaju, muzejsku građu je činilo deset zbirki i sedamnaest fondova. Što se tiče dokumentacije vezane uz muzejsku djelatnost, Centar je vodio evidenciju kako vlastitih muzejskih fondova, tako i ostalih javnih, crkvenih i privatnih zbirki na otoku Hvaru, kao i evidenciju kulturno-povijesnih dobara otoka Hvara u cjelini. To se odnosilo na inventarske knjige, koju su uključivale knjigu ulaska muzejskih predmeta i tri inventarske knjige (u kojima su bile dokumentirane tri muzejske zbirke), popise (popise zbirki i fondova Centra, popise ostalih muzejskih zbirki i fondova na otoku kao što su zbirke i fondovi u crkvenom i privatnom vlasništvu, dokumentaciju kulturnih dobara otoka Hvara koja se odnosila na popis pokretnih i nepokretnih spomenika, popise prirodnih znamenitosti otoka Hvara, rješenja o zaštiti spomenika, zaštitna upozorenja, inventare crkava otoka Hvara, popis arheoloških nalazišta otoka Hvara, evidenciju o stanju spomeničkog fonda. Dokumentaciju su činile i dijateka, fototeka, kartoteka i planoteka, operativni arhiv, operativna biblioteka i publikacije. Promjena u načinu dokumentiranja je samo jedna od promjena koje su se dogodile 1990-ih godina nakon raspada bivše općine na otoku Hvaru i reguliranja legalnosti ustanove s obzirom na nove zakone vezane uz kulturne djelatnosti i zaštitu spomenika. Zbog toga se ustanova registrira prema zakonu koji je pokrivao najveći dio djelatnosti Centra, a to je Zakon o muzejima iz 1998. g. Razdvajanjem hvarske Skupštine općina na četiri otočke samouprave, pod vodstvom Centra ostaju samo one zbirke koje ostaju u Gradu Hvaru, a Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara postaje Muzej hvarske baštine. Da bi se održao kontinuitet i arhivske i konzervatorske djelatnosti, Državni arhiv Split osniva podružnicu u Hvaru koju vodi nekadašnji arhivist Centra, a Konzervatorski odjel u Splitu preuzima konzervatorsku djelatnost vezanu uz kulturna dobra na otoku Hvaru. Muzej hvarske baštine je u Registru muzeja, galerija i zbirki RH 2000. g. upisan kao opći, zavičajni muzej s lokalnim djelokrugom. Nekadašnje muzejske zbirke i fondovi su sada formirani u šesnaest muzejskih zbirki, te one postaju temelj znanstvenog rada i djelovanja ove ustanove.

Pratite nas na