Zbirka kamenih ulomaka

Zbirka povijesnih kamenih ulomaka Muzeja hvarske baštine osnovana je 1966. g. kao dio jedinstvene kulturno-povijesne zbirke, pod nazivom Arheološka zbirka i lapidarij dr. Grga Novak, i smještene u okviru nekadašnje crkve sv. Marka u Hvaru. Kao takva, uvedena je 1984. g. u inventarnu knjigu zbirke, da bi 2013. g. bila izdvojena kao posebna zbirka Muzeja hvarske baštine, te uvedena u muzejski program M++. Zbirka je nastala iz potrebe da se saberu i sačuvaju raznovrsni kameni spomenici Hvara, koji su, bilo u daljnjoj bilo u bližoj povijesti, izgubili svoje izvorno mjesto ili su pronađeni na području grada Hvara tijekom građevinskih radova ili zaštitnih istraživanja. Najveći dio predmeta izvorno je pripadao sklopu kneževe palače u Hvaru, koji se od 1884. g. počeo rušiti kako bi se na tom mjestu sagradio današnji hotel Palace. Tom prilikom su natpisi, arhitektonski i dekorativni predmeti srećom sačuvani i pohranjeni u prostor napuštene crkve sv. Marka. Na isti su način ovdje pohranjeni stari, oštećeni dijelovi gradske lože (kapiteli, stupovi), koji su u restauratorskim radovima krajem 19. st. zamijenjeni novim. Najveća grupa predmeta pripada invnetaru samostana dominikanaca i crkve sv. Marka, kao što su reljefi s fasade, ulomci arhitektonske plastike interijera i sa fasade crkve, te ulomci vrha zvonika oštećenog od dvaju udara groma tijekom 19. st., koji su krajem 19. st. zamijenjeni novim.

Galerija

Napose se izdvaja grupa predmeta koja pripada opusu hvarskog kipara Šime Dujmovića (1887.-1968.), suradnika i sljedbenika Ivana Meštrovića. To su dijelovi skulpture Česma oslobođenja, spomenika postavljenog 1927. g. na hvarskoj Rivi, a skinutog 1941. g., zatim reljef umrlog Krista, pa nedovršen reljef jedne od postaja Križnog puta, te još nekoliko dekorativnih kamenih ulomaka. Ostali predmeti nađeni su prilikom istraživanja, gradnji ili preuređenja u gradu Hvaru, te kao takvi poklonjeni MHB-u ili otkupljeni. Predmeti su različite umjetničke i povijesne vrijednosti, od vrsnih skulpturalnih radova i važnih povijesnih natpisa pa do sasvim jednostavnih ulomaka arhitektonske i dekorativne plastike. Kao vrjedniji primjerci, osim spomenutih radova Šime Dujmovića, izdvaja se reljef Bogorodice s djetetom iz početka 17. st., rad hvarskog književnika Marina Gazarovića, zatim reljef sv. Stjepana iz 15. st. iz dominikanskog samostana, pa reljef mletačkog lava također iz dominikanskog samostana, natpis hvarskog kneza Petra Semitecola iz 1611. g., natpisi s istočnih i zapadnih gradskih vrata, natprozornik s godinom 1447. s palače hvarskog kneza, te dijelovi antičkog granitnog stupa.

Pratite nas na 

 ©Muzej hvarske baštine